Veliki problem zaštite prava potrošača u Hrvatskoj je informiranost i educiranost potrošača kao oblik najefikasnija zaštita potrošačkih prava. Prema istraživanjima Društva potrošača Međimurja samo je 1767 potrošača učlanjeno u udruge za zaštitu potrošača, a na razini Međimurske županije 93 potrošača su članovi neke od udruga za zaštitu potrošača.
Za devet dana završava moratorij na ovrhe i stečajne postupke. Vlada ga je uvela kao dio interventnih mjera zbog pandemije. Sada Ministarstvo pravosuđa i uprave predlaže da prisilna naplata počne čim istekne moratorij, ali u tri vala - prema redoslijedu zaprimanja ovrha i stečajnih postupaka. Istodobno u javnu raspravu kreću i izmjene i dopune Ovršnog zakona kojima bi se ubrzao i pojeftinio ovršni postupak.
Prema posljednjim podacima, 61% svih mirovina u RH je u zoni siromaštva. Nedavno je objavljena nova linija siromaštva u Hrvatskoj. Ona sada za samca iznosi 2.710 kuna i time je više od 700.000 umirovljenika s mirovinama manjima od tog iznosa službeno palo u siromaštvo.
U Međimurski info centar potrošača tijekom ove godine, a što je uočeno u vrijeme Korona krize, javilo se više potrošača osim zahtjeva za informacije kako zaštiti svoja potrošačka prava i s primjerima dobre poslovne prakse trgovaca. Učestalo su potrošači isticali A1 Hrvatska d.o.o. kao primjer kako trgovac ne mora biti bahat i prijetiti ovrhama i tužbama za neplaćanje računa na vrijeme.
Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze (st. 2. čl. 214 ZOO). Zastara završava, tj. zastara je nastupila istekom posljednjeg dana zakonom određenog vremena. Nakon isteka roka od tri godine zastarijevaju i tražbine zakupnine i najamnine, svejedno je li dogovoreno da se plaća povremeno, ili u jednom ukupnom iznosu. U istom roku zastarijeva i tražbina naknade štete, Zastara za javne usluge nastupa za godinu dana.
Na području Sjeverozapadne Hrvatske djeluju dna velika trgovačka lanca koji se sudeći prema zahtjevima potrošača za pomoć nesmetano koriste nepoštenom poslovnom praksom kojoj stječu imovinsku korist na izrazitu štetu potrošača. U oba slučaja se redi o neprihvaćanju prigovora potrošača kada se poziva na materijalni nedostatak, te uvjetovanje potrošaču da se koriti aktiviranjem jamstva, pri čemu je u pravilo da je „nalaz“ njihovog servisa (koji ni u kom slučaju nije nezavisan), u slučaju kada se radi o televizorima u pitanju „skrivena napuklina ekrana“ (ne vidi se prostim okom) za koju je kriv potrošača jer je „sigurno šutirao televizor tijekom transporta“ do njegove kuće.
Brojni potrošači su se tijekom ljeta obratili preko info telefona 0800/42-00 za informaciju koja su njihova potrošačka prava jer su uplatiti turističke aranžmane (maturalna putovanja za djecu) koji su naknadno zbog mjera HZZO i Stožera civilne zaštite morala biti otkazana.
Smanjenu prodaju trgovci u Hrvatskoj uglavnom pokrivaju poskupljenjima, čime generiraju slabiju prodaju i tako teče krug nadmudrivanja trgovaca i kupaca. Najnovija, ne mala, izazvala su novi šok kod kupaca. Neki će reći da je štednja nužna, da se drugačije ne može izaći iz krize, no u vremenu kad sve manje građana ima novce za podmirivanje troškova stanovanja i režija, govoriti o štednji na hrani je krajnje cinično.
