PARTNERI


Radno vrijeme INFO telefona 0800 42 00: Svaki radni dan: 09:00 – 13:00 sati, četvrkom od 15:00 - 18:00 sati, te u radno vrijeme Info centra.

0800/42-00

Pozivi mogući sa svih fiksnih i mobilnih telefona u Hrvatskoj
Koristite li usluge ICP
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Smatrate li da je trgovac nepošteno postupio prema vama, savjetujemo da zaštitu svojih prava potražite na Sudu časti HGK

Obrazac podnošenja prijave možete vidjeti klikom na siku.

Mikotoksini su sekundarni produkti metabolizma koje plijesni sintetiziraju tijekom rasta na supstratima biljnog i životinjskog porijekla. To su kemijski spojevi različite strukture, različitog biološkog učinka, u pravilu bez boje, okusa i mirisa. Stabilni su i u pravilu otporni na povišenu temperaturu. Od dvjestotinjak do sada poznatih mikotoksina, kao kontaminanti hrane najznačajniji su: aflatoksini, okratoksin, zearalenon, deoksinivalenol, fumonizini, trihoteceni  i patulin.

Pojavnost mikotoksina ovisi o vrsti plijesni, klimatskim i okolišnim uvjetima kao što su temperatura (-5 do 60 oC), sadržaj vode u namirnici (13% i više), koncentracija plinova u atmosferi, relativna vlaga zraka i vlaga tla, sastav namirnice, primjena fungicida i sl. Tijekom izuzetno vlažnih godina bilježe se znatno veće koncentracije mikotoksina. Mikotoksini se mogu pojaviti u svim koracima proizvodnje hrane i hrane za životinje – u polju, tijekom procesiranja, transporta i skladištenja.

Najčešći izvori mikotoksina u hrani su žitarice i proizvodi od žitarica (brašno, tjestenina, kruh), mahunarke, riža, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i suhomesnati proizvodi, masline i maslinovo ulje, kava, suho voće, vino, pivo, sokovi, začini i čajevi.

Uz značajne štete koje uzrokuju gospodarstvu, mikotoksini su uzročnici bolesti mikotoksikoza, koje se najčešće prenose preko hra­ne, a rjeđe respiratornim putem. Mikotoksikoze u ljudi i životinja mogu biti akutne, kao posljedica jednokratnog uzimanja namirnica s visokom koncentracijom mikotoksina i/ili kronične, nastale konzumiranjem namirnica s umjerenim do niskim koncentracijama mikotoksina tijekom dužeg vremenskog perioda i povezuju se s malignim bolestima. Akutne mikotoksikoze uzrokuju unutarnja krvarenja, oštećenje bubrega i jetre te se pojavljuju u zemljama lošeg socijalno-ekonomskog stanja zbog lošeg poljoprivredno-veterinarskoga standarda.

Najviše dopuštene količine mikotoksina u hrani propisane su zakonodavstvom te se hrana sa sadržajem mikotoksina većim od propisanog ne smije nalaziti na tržištu.

Mikotoksini mogu nastati i tijekom skladištenja hrane u vlastitim domovima te se stoga ne preporučuje konzumirati hranu na kojoj uočite prisustvo plijesni. Hife iz kojih se razvija plijesan koja proizvodi mikotoksine, nisu vidljive golim okom i kod mekše i poroznije hrane nemoguće je procijeniti koliko su prodrle u hranu.

HAPIH

0:00
0:00
T-com prigovori
e-mail: prigovori@t.ht.hr
Kada nepravda postane zakon, otpor je obaveza potrošača!  Samo informirani potrošač je zaštićen potrošač!  Nikada nemojte sumnjati u činjenicu da mala skupina promišljenih i zabrinutih građana može promijeniti svijet. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali (Margaret Mead)  Dobra zaštita potrošača nije samo u zakonodavstvu, ona može postići pravdu, stvoriti poštenije društvo i čak spašavati živote. (Helen McCallum)