PARTNER
Radno vrijeme INFO telefona 0800 42 00: Svaki radni dan: 09:00 – 13:00 sati, četvrkom od 15:00 - 18:00 sati, te u radno vrijeme Info centra.

0800/42-00

Pozivi mogući sa svih fiksnih i mobilnih telefona u Hrvatskoj

Smatrate li da je trgovac nepošteno postupio prema vama, savjetujemo da zaštitu svojih prava potražite na Sudu časti HGK

Obrazac podnošenja prijave možete vidjeti klikom na siku.

Smanjenu prodaju trgovci u Hrvatskoj uglavnom pokrivaju poskupljenjima, čime generiraju slabiju prodaju i tako teče krug nadmudrivanja trgovaca i kupaca. Najnovija, ne mala, izazvala su novi šok kod kupaca. Neki će reći da je štednja nužna, da se drugačije ne može izaći iz krize, no u vremenu kad sve manje građana ima novce za podmirivanje troškova stanovanja i režija, govoriti o štednji na hrani je krajnje cinično.

Mnogo perfidniji način poskupljenja koji je zahvatio hrvatske trgovine, nije dizanjem cijene, nego smanjenje količine proizvoda. Ono što je već odavno prisutno u Americi, a posljednjih godina sve više i u Europi, primjenjuje se i u Hrvatskoj: građani kupuju proizvod čija je količina smanjena, iako je na prvi pogled pakiranje isto.

Taj marketinški trik ima i svoju inačicu koja je češća u posljednje vrijeme, a to je da su trgovci nekim proizvodima čak smanjili cijenu u odnosu na prijašnje veće pakiranje, ali to u pravilu nije proporcionalno smanjenoj količini proizvoda, pa se zapravo za nešto manji iznos kupuje znatno manja količina, te se na taj način stvara dojam pojeftinjenja proizvoda, što u razdoblju krize i te kako ima psihološki učinak na potrošače.

Neki smatraju da se tu radi o potkradanju, nepoštenoj i nezakonitoj igri trgovaca, te prizivaju reakcije Državnog inspektorata.

Treba razlikovati marketinški potez (trik) od varanja. Svi navedeni marketinški trikovi nisu nezakoniti niti predstavljaju nepoštenu poslovnu praksu. Zločesto je uvlačiti potrošače u „borbu za tržište“ proglašavajući legalne marketinške poteze varanjem i pljačkom. Tvrdnja da je prevara to što već godinama čašica jogurta nema 200 grama, nego 180 grama po istoj cijeni, samo je dolijevanje „ulja na vatru“. Što znači „ista cijena“?  Koja je to realna cijena proizvoda? Cijene, bez obzira na troškove proizvodnje, diktira tržište i određuju zakoni tržišta tj. ponuda i potražnja. Ako potrošač ima 2 kn za jogurt, kupit će taj od 180 grama, jer za onaj od 200 grama nema novca.

Nema tu nikakve prijevare, nisu hrvatski potrošači nepismeni. Znaju pročitati sadržaj i količinu proizvoda koji kupuju. Zašto od takvog oblika poskupljenja praviti senzaciju? To je poskupljenje kao i svako drugo samo malo ljepše „umotano u celofan“. Insinuacije da nas trgovci varaju jer nam za „iste novce dalju manje“ ustvari je manipulacija podacima kreatora ekonomske politike u Hrvatskoj. Sada su za poskupljenja krivi trgovci zato što po istoj cijeni daju manju količinu proizvoda, a ne oni koji su taj proizvod opteretili porezima i inim nametima, tako da preko 60% cijene proizvoda čine davanja.

Varanje od strane trgovaca bi bilo da na čašici tog našeg jogurta i dalje piše 200 grama, a u čašici ima 180 grama. U zadnje vrijeme ima takvih pojava na hrvatskom tržištu.

Kako bi „pomogli“ jadnim kupcima koji nemaju novaca za kilogram mesa, salame, sira i ostalih prehrambenih proizvoda, trgovci se „potrude“ podijeliti i unaprijed izvagati proizvod na manju masu, te takav komadić upakiraju i nalijepe naljepnicu sa njihove automatske vage.

Takvo upakirani proizvodi i po nekoliko dana stoje na policama, pa je čak upitan i rok trajanja. Kada tako upakiran proizvod stavite na vagu, uvjeriti ćete se da u pravilu nema težinu koja je napisana na naljepnici nego manju i to u nekim slučajevima čak do 20 %. Trgovci tvrde da ti proizvodi kaliraju, što znači da je izgubio na težini od vremena vaganja do prodaje kupcu. No potrošač kupuje sada, a ne za vrijeme vaganja, te takav postupak ne predstavlja marketinški trik nego klasičnu svjesnu prijevaru. Trgovcima je priznato „kalo“ do 20% kod preuzimanja robe, na koje se to odnosi, od proizvođača, pa je ovo dvostruka prijevara.

Ne samo da su potrošači zakinuti na težini, nego su i ambalažu kupili po cijeni mesa, sira ili salame. 

Ove metode se posebno primjenjuju u predblagdanskim kupnjama, kad potrošači zbog žurbe i gužve nemaju vremena niti živaca provjeravati takve „sitnice“. Te „sitne zločestoće“ će se trgovcima vratiti kao bumerang, te da će potrošači ići u one trgovine gdje su sigurni da ih neće varati, pa makar platili skuplje.

Interesantno je i da na INFO telefon Društva potrošača Međimurja od 2462 pritužbe i traženja savjeta u dvije godine NITI JEDNA žalba nije bila na „problem“ da je smanjena gramaža proizvoda po „istoj“ cijeni, a u medijima ćemo naići na članke kao da su potrošači spremni na linč, zbog takvog „varanja“ potrošača. Pritužbe su na kvalitetu proizvoda, na pokvarene proizvode, na prekoračenje roka trajanja, da uz kilogram odojka/janjeta mora uzeti i dio kosti glave ili repa i sl.

Treba razlikovati marketinški potez, koji nije varanje kupca, jer svi podaci na proizvodu su istiniti, od varanja, kada podaci o proizvodu, bilo da se radi o sastavu, količini, kvaliteti i nečem drugom nisu istiniti ili se potrošaču jeftina ambalaža proda po cijeni skupog proizvoda koji je u nju upakiran.

Nije realno tražiti da na proizvodu piše ono što mi želimo, nego ono što je stvarno. A kupci su barometar kvalitete i cijene. Vrlo je važno da potrošači u Hrvatskoj postanu korektivni faktor tržišta pa će se i manipulacije trgovaca smanjiti. Potrošači trebaju kupovati u trgovinama gdje se osjećaju ugodno i gdje su im prihvatljive cijene i kvaliteta. Tu veliku ulogu imaju organizacije civilnog društva sa područja zaštite potrošača, koje da bi opravdale svoje osnivanje i postojanje, moraju dati istinite i pravovremene informacije potrošačima i pojasne da smanjenje količine za istu cijenu predstavlja POSKUPLJENJE, a smanjenje težine u odnosu na deklaraciju predstavlja VARANJE.

Samo informiran i educiran potrošač je zaštićen potrošač! Informirani potrošač neće dozvoliti da s njime manipuliraju kreatori ekonomske politike i trgovci, kao što je opisani slučaj s jogurtom.

MICP (Ž.T.)

0:00
0:00
T-com prigovori
e-mail: prigovori@t.ht.hr
Kada nepravda postane zakon, otpor je obaveza potrošača!  Samo informirani potrošač je zaštićen potrošač!  Nikada nemojte sumnjati u činjenicu da mala skupina promišljenih i zabrinutih građana može promijeniti svijet. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali (Margaret Mead)  Dobra zaštita potrošača nije samo u zakonodavstvu, ona može postići pravdu, stvoriti poštenije društvo i čak spašavati živote. (Helen McCallum)