PARTNERI


Radno vrijeme INFO telefona 0800 42 00: Svaki radni dan: 09:00 – 13:00 sati, četvrkom od 15:00 - 18:00 sati, te u radno vrijeme Info centra.

0800/42-00

Pozivi mogući sa svih fiksnih i mobilnih telefona u Hrvatskoj
Koristite li usluge ICP
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Smatrate li da je trgovac nepošteno postupio prema vama, savjetujemo da zaštitu svojih prava potražite na Sudu časti HGK

Obrazac podnošenja prijave možete vidjeti klikom na siku.

Neki odvjetnički uredi su se obogatili na provedbi ovrha zbog neplaćanja HRT pristojbe, a sve je to posljedica neinformiranosti potrošača ili bolje rečeno krivog informiranja potrošača.

Naime HRT pristojba nije pretplata na TV prijamnik, kako to preko 90% potrošača smatra, jer tako je bilo u Jugoslaviji, trgovac je morao obavijestiti državnu televiziju kome je prodao televizor.

HRT pristojba je svojevrsni državni porez na radio i TV signal ili ja bi to nazvao elektroničke signale. Takav porez imaju sve države svijeta. Neke države su taj porez vezale uz neke druge poreze ili račune tj. cijene, pa se čini da poreza nema. Naime neke države se hvale da nema TV pretplate, ali tamo je taj porez vezan uz cijenu električne energije jer to je najznačajniji izvor financiranja javnog servisa informiranja građa.

U Hrvatskoj je primijenjen model posjedovanja prijamnika, pa Zakon o HRT kaže: „Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu“

Danas se elektronički signal može primati ne samo radio i TV prijamnicima, nego i npr. mobitelom, kompjuterom itd.

Pa tako, da pojednostavim, HRT pristojbu moraju plaćati svi vlasnici nekretnina, jer sigurno imaju bar jedan od prijamnika kojim mogu primati signal, a i ako potrošač nema nekretnine, a ima osobni automobil mora plaćati HRT pristojbu, jer danas svi automobili imaju radio prijamnik. Jedino ako dokaže da nema radio u automobilu oslobađa se plaćanja HRT pristojbe.

Ono što radi HRT koji je ovlašten za oslobađanje obveza plaćanja, je nezakonito, jer oni „pečate“ samo TV prijamnik pri čemu potrošač mora potpisati suglasnost da inspektori HRT-a mogu ući u stan u bilo koje doba dana i noći glede kontrole, što je čak protuustavno, jer dom je nepovrediv.

Neke potrošače, posebno u pograničnim područjima buni to što ne mogu primati TV signal a moraju plaćati HRT pristojbu.

Kao što sam rekao, HRT pristojba je državni porez na elektronički signal, pa da se lakše razumije, evo znam da na području Općine Selnica ima mjesta gdje ne mogu gledati programe HRT-a, ali mogu primati radio signal Hrvatskog radija ili recimo Radija 105, samim tim ni sudski se ne mogu osloboditi plaćanja HRT pristojbe.

I da napomenem, da se iz HRT pristojbe ne sufinancira samo HRT, nego sve radio i TV postaje u Hrvatskoj u određenom postotku.

Naravno da HRT pristojba može biti veliki izdatak, posebno za ugrožene kategorije potrošača, pa zato, po prvi puta, javno pozivam u ime Društva „VUKANOVČAR“ i Mreže potrošača Hrvatske (savez udruga potrošača), JLS da u svoje socijalne programe uvedu i plaćanje HRT pristojbe za ugroženu kategoriju potrošača (stari i nemoćni, invalidi, socijalni slučajevi itd.). Naime, smatram da nije ljudski da se pečaćenjem TV prijamnika siromašne potrošače ostavimo bez prozora u svijet.

HRT je uveo mogućnost da potrošači koji imaju mala primanja (mjesečni cenzus 1.500,00 kn)  plaćanju 50% HRT pristojbe. Tako da ako se u taj program uključe i JLS, to nije veliki izdatak za njih, pače zanemarljiv.

Ž.T.

0:00
0:00
T-com prigovori
e-mail: prigovori@t.ht.hr
Kada nepravda postane zakon, otpor je obaveza potrošača!  Samo informirani potrošač je zaštićen potrošač!  Nikada nemojte sumnjati u činjenicu da mala skupina promišljenih i zabrinutih građana može promijeniti svijet. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali (Margaret Mead)  Dobra zaštita potrošača nije samo u zakonodavstvu, ona može postići pravdu, stvoriti poštenije društvo i čak spašavati živote. (Helen McCallum)