Na području Sjeverozapadne Hrvatske djeluju dna velika trgovačka lanca koji se sudeći prema zahtjevima potrošača za pomoć nesmetano koriste nepoštenom poslovnom praksom kojoj stječu imovinsku korist na izrazitu štetu potrošača. U oba slučaja se redi o neprihvaćanju prigovora potrošača kada se poziva na materijalni nedostatak, te uvjetovanje potrošaču da se koriti aktiviranjem jamstva, pri čemu je u pravilo da je „nalaz“ njihovog servisa (koji ni u kom slučaju nije nezavisan), u slučaju kada se radi o televizorima u pitanju „skrivena napuklina ekrana“ (ne vidi se prostim okom) za koju je kriv potrošača jer je „sigurno šutirao televizor tijekom transporta“ do njegove kuće.
Brojni potrošači su se tijekom ljeta obratili preko info telefona 0800/42-00 za informaciju koja su njihova potrošačka prava jer su uplatiti turističke aranžmane (maturalna putovanja za djecu) koji su naknadno zbog mjera HZZO i Stožera civilne zaštite morala biti otkazana.
Smanjenu prodaju trgovci u Hrvatskoj uglavnom pokrivaju poskupljenjima, čime generiraju slabiju prodaju i tako teče krug nadmudrivanja trgovaca i kupaca. Najnovija, ne mala, izazvala su novi šok kod kupaca. Neki će reći da je štednja nužna, da se drugačije ne može izaći iz krize, no u vremenu kad sve manje građana ima novce za podmirivanje troškova stanovanja i režija, govoriti o štednji na hrani je krajnje cinično.
U ova teška vremena dovitljivosti trgovaca, kako prevariti kupca nema kraja. Posebno je ta pojava izražena u shopping centrima robe široke potrošnje. Kako bi "pomogli jadnim kupcima" koji nemaju novaca za kilogram mesa, salame, sira i ostalih prehrambenih proizvoda, trgovci se "potrude" podijeliti i izvagati unaprijed proizvod na manju masu, te takav komadić upakiraju i nalijepe naljepnicu sa njihove automatske vage.
Naknadu za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka izvan matične, ukinutu zbog pandemije koronavirusa, od 1. srpnja banke će ponovo naplaćivati. Potvrdile su to dvije najveće, Zaba i PBZ, u Erste kažu da i oni to razmatraju te će odluku donijeti ovih dana, a vraćanje na staro, čim se poslovanje normalizira, najavio je i OTP. Od mjera uvedenih zbog epidemioloških razloga na snazi ostaje limit od 250 kuna za beskontaktno plaćanje bez autorizacije PIN-om.
Opširnije: Od 1. srpnja opet naknada na bankomatima drugih banaka
Hrvatska narodna banka omogućila je svim kreditnim institucijama povoljan tretman odgoda otplate kredita za potrošače koji su se u financijskim poteškoćama našli zbog pandemije izazvane virusom COVID-19. Potrošači koji su do sada uredno podmirivali svoje financijske obveze i zaposlenici poduzetnika čije je poslovanje ugroženo pandemijom koronavirusa mogu ostvariti odgodu plaćanja kredita tzv. moratorij na određeno razdoblje.
Opširnije: Imam poteškoća s vraćanjem kredita zbog pandemije koronavirusa, kome se mogu obratiti?
Potrošače od malih novu uče da štede novac. Osobnost potrošača definira ih kao škrtice ili rasipnike, gdje je granica i koja je univerzalna definicija štedljivosti i rasipništva također stvar osobnosti, kulture, svjetonazora, pa i narodnih običaja Činjenica da potrošači vole imati novac, novac je danas odrednica građanskog staleža, to je činjenica. Ali je li štedljivost uvijek isplativa i korisna?
Mikotoksini su sekundarni produkti metabolizma koje plijesni sintetiziraju tijekom rasta na supstratima biljnog i životinjskog porijekla. To su kemijski spojevi različite strukture, različitog biološkog učinka, u pravilu bez boje, okusa i mirisa. Stabilni su i u pravilu otporni na povišenu temperaturu. Od dvjestotinjak do sada poznatih mikotoksina, kao kontaminanti hrane najznačajniji su: aflatoksini, okratoksin, zearalenon, deoksinivalenol, fumonizini, trihoteceni i patulin.
Opširnije: Mikotoksini – nevidljiva opasnost koja prijeti iz plijesni
